Lanac snabdijevanja danas je mnogo više od jednostavnog puta kojim roba dolazi od proizvođača do kupca. On povezuje proizvođače sirovina, fabrike, luke, brodare, transportne kompanije, skladišta i distributere na različitim krajevima svijeta.
Zbog toga geopolitički sukob na jednom području može imati posljedice hiljadama kilometara dalje. Rat između Irana i SAD-a tokom 2026. godine ponovo je pokazao koliko su globalni lanac snabdijevanja i međunarodni transport osjetljivi na poremećaje ključnih pomorskih pravaca.
Posebno važnu ulogu u ovoj krizi ima Hormuški moreuz, kroz koji je prije sukoba prolazilo oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno, odnosno približno četvrtina svjetske pomorske trgovine naftom.
Kada se takva transportna tačka poremeti, posljedice se mogu osjetiti kroz cijeli logistički sistem – od cijene goriva i brodskog transporta do proizvodnje i krajnje cijene proizvoda.
Zašto je Hormuški moreuz toliko važan za globalni transport?
Hormuški moreuz predstavlja uski pomorski prolaz između Irana i Arapskog poluotoka. Povezuje Perzijski zaljev sa Omanskim zaljevom i Arapskim morem, što ga čini ključnim izlazom za energente proizvedene u zemljama Perzijskog zaljeva.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), kroz ovaj prolaz je tokom 2025. godine prosječno prolazilo oko 20 miliona barela nafte i naftnih proizvoda dnevno. To je predstavljalo približno 25% svjetske pomorske trgovine naftom što karakteristiše i drugačiji lanac snabdijevanja.
Još važnije, mogućnosti za potpuno zaobilaženje Hormuškog moreuza su ograničene. IEA procjenjuje da alternativni naftovodi Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zajedno mogu preusmjeriti približno 3,5 do 5,5 miliona barela dnevno, što je znatno manje od uobičajenog prometa kroz moreuz.
To znači da problem nije samo u tome što jedna ruta postaje manje dostupna. Problem je što ne postoji dovoljno kapaciteta da se kompletan transport jednostavno prebaci na drugi pravac.
Kako rat Irana i SAD utiče na lanac snabdijevanja?
Kada se poremeti važna transportna ruta, lanac snabdijevanja počinje reagovati na više nivoa.
Prvi problem je fizičko kretanje robe. Brodovi mogu kasniti, mijenjati rute ili čekati sigurnije uslove za plovidbu.
Drugi problem nastaje zbog povećanja troškova. Duže rute, veći rizik i skuplje osiguranje mogu povećati cijenu transporta.
Treći problem odnosi se na planiranje. Kompanije više ne mogu sa istom sigurnošću predvidjeti kada će roba stići do odredišta.
Zbog toga geopolitička kriza može istovremeno uticati na:
- vrijeme isporuke,
- cijene transporta,
- cijene goriva,
- troškove osiguranja,
- dostupnost sirovina,
- zalihe kompanija,
- konačne cijene proizvoda.
Upravo zbog toga se otpornost lanca snabdijevanja sve više posmatra kao strateško pitanje, a ne samo kao logistički problem.
Pomorski transport pod pritiskom lanca snabdijevanja
Pomorski transport ima posebno važnu ulogu u međunarodnoj trgovini. Velike količine robe, energenata i sirovina svakodnevno se prevoze između kontinenata, zbog čega poremećaji na važnim pomorskim rutama mogu imati globalne posljedice.
U slučaju Hormuškog moreuza, sigurnosni rizik mijenja odluke brodarskih kompanija i vlasnika tereta.
Kompanije se u takvim situacijama mogu odlučiti za:
- čekanje povoljnijih uslova za prolazak,
- promjenu transportne rute,
- korištenje alternativnih luka,
- povećanje sigurnosnih mjera,
- prilagođavanje rasporeda isporuka.
Problem je što alternativna ruta često znači i duže vrijeme transporta i veće troškove.
Zbog toga odluka o promjeni rute nije jednostavna. Kompanija mora procijeniti šta je skuplje – rizik nastavka postojeće rute ili dodatni trošak alternativnog transporta.
Cijene energenata kao ključna posljedica lanca snabdijevanja
Jedan od najvidljivijih efekata poremećaja u Hormuškom moreuzu jeste uticaj na energetsko tržište.
Nafta i gas nisu važni samo za proizvodnju goriva. Oni su povezani sa gotovo svakim dijelom moderne ekonomije – od transporta i proizvodnje do petrohemijske industrije.
IEA je u martu 2026. navela da je sukob doveo do najvećeg poremećaja u snabdijevanju naftom u historiji globalnog tržišta, dok su tokovi sirove nafte i naftnih proizvoda kroz Hormuški moreuz pali sa približno 20 miliona barela dnevno prije rata na tek mali dio tog nivoa.
Takav poremećaj može povećati troškove:
goriva → transporta → proizvodnje → distribucije → krajnjeg proizvoda
Zato posljedice krize ne osjećaju samo naftne kompanije.
One se mogu prenijeti i na proizvođače, trgovce, logističke kompanije i krajnje potrošače.
Uticaj na globalni lanac snabdijevanja
Uticaj krize nije ograničen samo na energente.
Kada poskupi gorivo, raste cijena transporta. Kada transport postane skuplji ili sporiji, kompanije mogu povećati sigurnosne zalihe. Kada zalihe rastu, povećavaju se troškovi skladištenja.
Tako jedan poremećaj može pokrenuti cijeli lanac posljedica i oštetiti lanac snabdijevanja robe.
Primjer:
Geopolitički sukob > Poremećaj pomorskog transporta > Duže transportne rute > Veći troškovi goriva i prevoza > Kašnjenja u isporukama > Veće zalihe i troškovi skladištenja > Povećani troškovi poslovanja
Ovaj lanac pokazuje zašto savremene kompanije više ne mogu posmatrati transport izolovano od drugih poslovnih procesa.
Gas i LNG: još jedan važan dio priče
Pored nafte, značajan je i uticaj na tržište prirodnog gasa.
IEA navodi da je prije krize kroz Hormuški moreuz prolazila velika većina LNG izvoza Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Zajedno, njihovi tokovi kroz ovaj prolaz predstavljali su oko 19% globalne LNG trgovine.
Zbog toga poremećaji u pomorskom transportu mogu uticati i na dostupnost prirodnog gasa na međunarodnim tržištima.
IEA je u svom izvještaju za treći kvartal 2026. upozorila da je kriza značajno poremetila globalno tržište prirodnog gasa i povećala volatilnost cijena, dok su LNG tokovi kroz Hormuški moreuz ostali ispod nivoa prije sukoba.
Šta rat znači za kompanije koje posluju međunarodno i koliko to šteti lanac snabdijevanja?
Za kompanije koje zavise od međunarodne trgovine, ovakva kriza mijenja način planiranja logistike.
Nekada je bilo dovoljno pronaći najbržu i najjeftiniju transportnu rutu. Danas kompanije sve više moraju razmišljati i o tome šta se događa ako ta ruta sutra više nije dostupna.
Zato su posebno važni:
- Diverzifikacija dobavljača – Oslanjanje na više dobavljača iz različitih geografskih područja može smanjiti zavisnost od jednog tržišta.
- Alternativne transportne rute – Kompanije trebaju imati unaprijed razmotrene alternative za slučaj zatvaranja ili ograničavanja ključnog transportnog pravca.
- Strateške zalihe – Veće zalihe ključnih sirovina i proizvoda mogu kompaniji dati dodatno vrijeme za reakciju.
- Praćenje rizika – Praćenje geopolitičkih i logističkih događaja omogućava kompanijama da ranije prilagode svoje planove.
- Fleksibilna logistika – Mogućnost kombinovanja različitih vrsta transporta može biti značajna prednost u kriznim situacijama.
Globalni lanac snabdijevanja ulazi u novu fazu
Kriza u Hormuškom moreuzu pokazuje da se poslovna logistika sve više udaljava od modela u kojem je najvažniji kriterij samo najniža cijena.
Danas su jednako važni:
- sigurnost,
- pouzdanost,
- brzina reakcije,
- fleksibilnost,
- dostupnost alternativnih pravaca.
To ne znači da će kompanije potpuno napustiti postojeće dobavljače ili transportne rute. Umjesto toga, sve je važnije imati plan B.
Upravo zato se otpornost i sam lanac snabdijevanja danas smatra jednom od ključnih komponenti dugoročne poslovne stabilnosti.
Šta ove novosti za lanac snabdijevanja znače kod evropske logistike?
Evropa nije direktno zavisna od svakog broda koji prolazi kroz Hormuški moreuz, ali je dio istog globalnog ekonomskog sistema.
Promjene cijena nafte i gasa mogu uticati na evropske troškove transporta, proizvodnje i energije. Istovremeno, kompanije koje nabavljaju sirovine ili proizvode iz Azije mogu osjetiti posljedice kroz promjene cijena i vremena pomorskog transporta.
To znači da se posljedice krize mogu širiti kroz više različitih kanala.
Za evropske kompanije zato postaju sve važniji fleksibilni logistički partneri i dobro planirani transportni pravci.
Šta možemo očekivati u narednom periodu kada je u pitanju lanac snabdijevanja?
Situacija oko Hormuškog moreuza ostaje promjenjiva.
Prema izvještajima od 8. augusta 2026., Iran i Oman su blizu dogovora o aranžmanima za plovidbu kroz moreuz, ali Iran i dalje povezuje potpuno otvaranje prolaza sa širim dogovorom sa SAD-om. Istovremeno, postoje i izvještaji o novim incidentima koji dodatno povećavaju rizik za komercijalni pomorski saobraćaj.
To znači da se stanje može promijeniti veoma brzo.
Čak i ako dođe do stabilizacije i ponovnog normalizovanja pomorskog saobraćaja, kompanijama će trebati vrijeme da vrate logističke tokove na prethodni nivo.
IEA je već zabilježila da su se tokom 2026. pojavili novi trgovinski tokovi i pokušaji preusmjeravanja izvoza kako bi se ublažili gubici nastali zbog poremećaja u Hormuškom moreuzu.
Zaključak
Rat Irana i SAD pokazao je koliko je globalni lanac snabdijevanja povezan sa geopolitičkom stabilnošću.
Poremećaj jednog strateškog pomorskog pravca može uticati na cijene energenata, transportne troškove, vrijeme isporuke, dostupnost sirovina i poslovne odluke kompanija širom svijeta.
Hormuški moreuz je u ovom slučaju najbolji primjer. Njegov značaj za globalnu trgovinu pokazuje da logistika nije samo pitanje transporta robe od tačke A do tačke B – ona je dio šireg sistema koji zavisi od sigurnosti, infrastrukture, energije i međunarodnih odnosa.
Za kompanije to znači da otpornost i sam lanac snabdijevanja više nije opcija, već strateška potreba. Diverzifikacija dobavljača, alternativne transportne rute, kvalitetno upravljanje zalihama i fleksibilna logistička rješenja mogu pomoći kompanijama da se bolje pripreme za buduće poremećaje.
U svijetu u kojem se transportni pravci mogu promijeniti preko noći, prednost imaju kompanije koje su spremne na promjenu.
Treba vam pouzdano logističko rješenje za međunarodni transport i više informacija kada je u pitanju lanac snabdijevanja vaše firme?
Kontaktirajte SEAWAY i razgovarajte s našim timom o optimalnom transportnom pravcu za vaše poslovanje.
